Da li očekujete ili iskomunicirate?

Da li očekujete ili iskomunicirate?

*Ja očekujem od tebe da ti ispuniš moja očekivanja. Kada ih ne ispuniš ja se setim da ti ih uopšte nisam ni rekao. Pa da, da sam ih iskomunicirao, to ni ne bi bila očekivanja.

A onda sam saznao da si i ti imao očekivanja od mene, koja ja nisam ispunio. A ja nisam ni znao da si ti imao očekivanja od mene, a nisam ni znao koja su to očekivanja i tako si se ti naljutio na mene.
Naljutio sam se i ja na tebe..
Ali, sam odlučio da ti to ne kažem, jer očekujem da ćeš ti to primetiti, uvideti ili možda shvatiti. Hoćeš sigurno, jer ti je stalo do mene..*

Tako su očekivanja nastavila da žive..ali se mnogo prijateljstava ugasilo.. ili se možda zaglavilo očekujući da će neko progovoriti i aman, postaviti ta očekivanja na svoje mesto.

Da li vam je ovaj scenario poznat? 

Da li i koliko jasno izražavate svoje potrebe/zahteve/želje?
Da li ih verbalizujete ili očekujete da vam onaj drugi "čita misli" ili oseti šta je to što hoćete. Možda će pogoditi, a možda i neće. Da li ste spremni na to ili to shvatite tek nakon što vaša očekivanja ne budu "pročitana"?

Šta vas sprečava da jasno kažete svoju potrebu?